Defekti cakline
Ponekad na caklini možemo zapaziti manje ili veće bijele mrlje (mogu biti i žućkaste ili smeđe). Ako su spomenuti defekti cakline nastali tijekom razvoja zuba govorimo o hipoplaziji cakline, no ako mrlje nisu postojale kada je zub niknuo već su nastale kasnije, riječ je o početnom stadiju karijesa (tzv. inicijalni karijes) često nazvanim i „white spots“.
Karijes je kronična bolest multifaktorijalne etiologije i značajnu ulogu u njegovom nastanku ima zubni plak, nakupina mekih naslaga na zubima koja nastaje kao posljedica neadekvatne oralne higijene. Zaostali plak na površini zuba predstavlja idealno hranilište za bakterije, a konačni produkt njihova metabolizma je kiselina koja je odgovorna za tzv. demineralizaciju cakline, tj.gubitak kalcija i fosfata i pojavu već prije spomenutih kredasto bijelih mrlja. Te mrlje mogu s vremenom poprimiti pigment iz hrane i tako potamniti.
Područja na kojima je veća vjerojatnost nastanka bijelih mrlja su tzv. fiziološki nečista mjesta gdje ne dolazi do samočišćenja plaka tijekom oralne funkcije- nalaze se primarno uz gingivalni rub (uz zubno meso), na kontaktnim plohama zubi i žvačnim plohama kutnjaka u nicanju. Nikada se ne može dovoljno naglasiti važnost besprijekorne oralne higijene, a pogotovo za vrijeme ortodontske terapije.
Održavanje higijene
Bravice, žice, prstenovi i drugi elementi, koji su sastavni dio ortodontskog aparata, otežavaju održavanje higijene. Kod ortodontskih pacijenta koji se ne pridržavaju uputa svog ortodonta i ne provode adekvatnu oralnu higijenu se ponekad mogu uočiti bijele mrlje koje su obično lokalizirane oko bravica i uz gingivalni rub, zapravo točno na onim mjestima gdje se kroz terapiju zbog loše higijene nakupljao plak. Studije su pokazale da je za razvoj bijelih mrlja potreban period od samo mjesec dana. Bijele mrlje se unutar šest mjeseci od skidanja bravica obično smanje, što pripisujemo fiziološkoj površinskoj abraziji cakline (četkanjem zubi).
Početne karijesne lezije se mogu ponovno remineralizirati preparatima koji sadrže fluor, kalcij i fosfat. Obično su to razne paste, lakovi i vodice za ispiranje usne šupljine koje ordinira terapeut. Primjenom fluora se doduše kod početnih lezija progresija karijesa može zaustaviti, ali je glavni problem kod perzistirajućih bijelih mrlja narušena estetika. Tada se primjenom minimalno invazivne tehnike, tzv. mikroabrazije mogu ublažiti spomenute ne estetske lezije. Mehanički se (poliranjem) skida površinski, demineralizirani sloj cakline, pospješuje remineralizacija u dubljim slojevima defekta i tako uklanja diskoloracije. Još učinkovitiji način uklanjanja bijelih mrlja je tzv. metoda infiltracije niskoviskoznom kompozitnom smolom.
Rana dijagnoza i prevencija
Redovito mehaničko uklanjanje plaka na mjestima gdje se on pojačano zadržava najvažnija je mjera prevencije lokaliziranog nastanka karijesa. Bitna je rana dijagnoza inicijalne karijesne lezije jer bijela mrlja, ako se pravodobno primijeti, promjenom uvjeta u ustima, tj. promjenom pacijentovih navika može ponovo prijeći u zdravu caklinu. Važno je zaustaviti daljnji gubitak kalcija i fosfata te nadoknaditi izgubljene. Zato treba poznavati faktore koji ih uzrokuju.
Pravilna oralna higijena – uklonit će izvor hrane bakterijama i spriječiti pad pH. Pravilna oralna higijena podrazumijeva četkanje zubi nakon obroka te korištenje zubnog konca i zubne četkice. Kod djece je važan trenutak početka oralne higijene koja bi trebala početi s nicanjem prvog mliječnog zuba. Osim što se ovakvim pristupom čuva zdravlje mliječnih zuba, dijete se privikava na osjećaj četkanja te će samo održavanje higijene biti lakše u kasnijoj dobi.
Hrana – vrsta hrane može više ili manje poticati na razvoj karijesa. Hrana s visokim udjelom šećera, te ona koja je ljepljive konzistencije je rizičnija za nastanak bijelih mrlja. Zaslađeni napitci su također rizični za nastanak karijesa. Najbolje bi bilo zamijeniti ih nezaslađenim napitcima ili vodom, a ako se ne mogu izbjeći, konzumirati ih unutar obroka nakon kojeg se četkaju zubi.
Disanje na usta smanjuje otplavljivanje ostataka hrane slinom te se ona duže zadržava na zubima.
Redoviti stomatološki pregledi
Osim dobre oralne higijene i pravilne ishrane za prevenciju je važna redovitost kontrolnih stomatoloških pregleda. Na redovitim kontrolama se ovakve promjene na caklini mogu na vrijeme zamijetiti. Prema uputi stomatologa o mijenjanju navika te obnavljanjem kalcija i fosfata se može spriječiti daljnji tijek početnih karijesnih lezija i obnoviti sastav cakline. Planiranje prvog odlaska stomatologu dovodi do pravovremenog razvijanja navika oralne higijene i informiranosti roditelja o uzrocima bijelih mrlja kako bi se spriječio razvoj karijesa. Mada je nicanje prvog mliječnog zuba za dijete prerani trenutak za odlazak stomatologu, roditelji bi svakako trebali informirati svog stomatologa i raspitati se o mjerama njege i prevencije.
Bočicu sa zaslađenim sokovima bi trebalo što prije ukloniti iz djetetovih navika.
Paste bogate kalcijem i fosfatom . Pasta ovog sastava prevenira nastanak i zaustavlja razvoj karijesa. Koristi se navečer nakon redovitog pranja zubi kao premaz za zube koji se ne ispire. Tanki sloj paste pospješuje remineralizaciju cakline tijekom sna.
Petra Pavlović, dr. med. dent.